Priručnik za izvještavanje o izborima

Zašto ovaj priručnik?

U demokratskim društvima, slobodni i odgovorni mediji predstavljaju stub javnog informisanja i nezaobilazan mehanizam kontrole vlasti. Njihova uloga naročito dolazi do izražaja tokom izbornih procesa, kada građani i građanke, političke partije i institucije intenzivno komuniciraju, formiraju stavove i donose odluke koje oblikuju budućnost države. U periodu od raspisivanja izbora do izbornog dana (“praznika demokratije”, kako vole reći ovdašnji političari i političarke), odnosno zvaničnog proglašenja izbornih rezultata i formiranja vlasti na osnovu njih, novinari i novinarke imaju zadatak da budu više od pukih prenosilaca partijskih izjava, saopštenja i citata sa promocija. Oni moraju nadzirati procese, analizirati tokove, tumačiti (ne)zakonitosti i čuvati fer igru.

Zašto su raspisani (vanredni) izbori? Jesu li ispunjeni svi propisani preduslovi za njihovo održavanje? Ko su kandidati i kandidatkinje na izbornim listama? Kako se finansira njihova kampanja? Postoje li registrovane zloupotrebe i kako se nadležne institucije odnose prema njima? Da li su u fokusu predizborne kampanje pitanja i problem na koje, kao najbitnije, ukazuju građani ili se partije/liste/kandidati drže isprobanih modela (domovina-vjera-nacija) vjerujući da im oni mogu donijeti najviše glasova a najmanje obaveza čije je ispunjenje moguće egzaktno provjeriti i preispitati? Registrujemo li zloupotrebe tzv. funkcionerske kampanje? Da li kandidati imaju jednak/pripadajući tretman u institucijama, računajući tu i javni medijski servis? Jesu li njihova obećanja realna, odnosno, zasnovana na činjenicama? Kako protiče izborni dan? Da li registrovane nepravilnosti mogu značajno uticati na izborni rezultat? Čime se, nakon prebrojavanja glasova i podjele mandata, rukovode političari tokom formiranja vladajuće koalicije – bliskošću programskih opredjeljenja ili postizbornom matematikom? Radi li novoformirana vlast na ispunjavanju predizbornih obećanja. Ovo su tek neka od pitanja na koja javnost očekuje odgovor – u kredibilnim medijima od novinara sa integritetom, a naš je posao da im to obezbijedimo – u skladu sa etičkim kodeksom i važećim propisima.

Ovaj priručnik namijenjen je redakcijama, novinarima koji se bave ili će se baviti izvještavanjem o izbornim procesima, počev od raspisivanja izbora, redovnih ili vanrednih (ko, gdje, kad, kako, zašto – tzv. 5W). Nadamo se, takođe, da on može biti od koristi i pojedincima koji nijesu medijski profesionalci: od dijela publike koji je zainteresovan da bolje razumije procese i njihov kontekst, studenata i studentica novinarstva, istraživača koji nijesu medijski eksperti ali se pokušavaju snaći u vrlo složenom području medijske regulative i etike.

Cilj priručnika je da posluži kao praktičan vodič za profesionalno, etičko i efikasno izvještavanje o svim fazama izbornog procesa: od trenutka raspisivanja izbora, preko izborne kampanje i dana glasanja, do objavljivanja rezultata i konstituisanja vlasti. Pored toga, priručnik ima za cilj da podstakne novinare na kritičko promišljanje o vlastitoj ulozi i odgovornosti prema javnosti, naročito u kontekstu polarizovanog društvenog ambijenta i pritisaka koji dolaze iz različitih izvora.

Mediji u izbornom procesu nijesu puki posmatrači – oni su akteri koji oblikuju tok i kvalitet javne rasprave. Njihovo izvještavanje direktno utiče na informisanost birača, atmosferu kampanje i povjerenje građana u sam proces. Zato izvještavanje o izborima mora biti promišljeno, balansirano i činjenično utemeljeno. Bez senzacionalizma, navijanja ili predrasuda.

Specifičnost izbornog izvještavanja, ne samo u Crnoj Gori, ogleda se i u tome što je riječ o jednoj od rijetkih oblasti medijskog djelovanja koja je, pored opštih zakonskih i novinarskih etičkih normi, dodatno regulisana posebnim pravilima ponašanja. Ova pravila ne treba posmatrati kao silom nametnuta ograničenja slobode izražavanja, već kao alat koji može doprinijeti ravnoteži u predstavljanju političkih aktera, transparentnosti procesa i zaštiti javnog interesa. Time se potvrđuje značaj medija kao korektivnog faktora u demokratiji.

U crnogorskom kontekstu, izvještavanje o izborima nosi i dodatne izazove koji ga čine specifičnim u odnosu na neka druga društva. Prije svega, medijska scena je duboko fragmentisana i polarizovana, kako u uređivačkom tako i u vlasničkom smislu. Dio medija, umjesto da doprinosi razjašnjavanju političkih i društvenih dilema, često učestvuje u njihovom kreiranju i produbljivanju. Profesionalni izazovi za novinare tako se dodatno komplikuju u ambijentu u kome se granice između novinarstva, propagande i političkog aktivizma sve češće brišu.

Jedan od “fenomena” koji dodatno komplikuje posao ovdašnjih novinara, posebno tokom praćenja izbornog procesa, jeste snažan uticaj stranih medija – iz regiona i šire – koji imaju ambiciju da direktno utiču na stavove crnogorske javnosti, podstaknuti interesima svojih osnivača, političkih mentora ili centara moći izvan Crne Gore. Nerijetko, oni uspijevaju oblikovati narativ izborne kampanje ne mareći za interese, potrebe i stavove ovdašnjih građana/glasača. Iako imaju snažan domet i uticaj, ti mediji nijesu obavezni da poštuju crnogorske zakone, regulatorne norme ni etičke standarde. Štaviše, praksa pokazuje da često nemaju interesa ni za poštovanje univerzalnih novinarskih principa, čime dodatno otežavaju rad domaćih profesionalaca. 

Za dosljedne novinare to može biti i šansa i teret. S jedne strane, otvara se prostor za afirmaciju kredibilnog, odgovornog novinarstva koje uživa povjerenje publike. S druge, to znači i borbu sa sveprisutnim dezinformacijama, pritiscima, nelojalnom konkurencijom i politički motivisanim narativima. Upravo zbog toga, ovaj priručnik ima ambiciju da pruži ne samo tehničke i profesionalne smjernice, već i kontekstualni okvir koji će pomoći novinarima da razumiju širu sliku u kojoj djeluju.

U vremenu kada se medijska scena ubrzano mijenja, kada povjerenje u institucije erodira, a publika sve teže razlikuje pouzdane izvore od onih manipulativnih, zadatak odgovornog novinarstva postaje sve složeniji, ali i značajniji. Ovaj priručnik nastoji da bude podrška tom odgovornom novinarstvu – ali ne kao zbirka gotovih recepata kojih se mora bezuslovno pridržavati, već kao skup putokaza (znakova pored puta) za profesionalno i etičko izvještavanje u službi građana, građanki i demokratije.

Priručnik je metodološki i sadržinski zasnovan na publikaciji “Priručnik za izvještavanje o izborima”, koju je 2024. godine objavio Mediacentar Sarajevo, kao rezultat višegodišnjih istraživanja i brojnih konsultacija sa medijskim profesionalcima u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu specifičnosti crnogorskog medijskog i političkog konteksta, ova publikacija prilagođava i proširuje pomenuti model kako bi odgovorila na lokalne izazove, istovremeno reafirmišući zajedničke regionalne standarde novinarstva u javnom interesu. Usklađivanjem lokalne stvarnosti sa regionalnim standardima, priručnik doprinosi očuvanju integriteta medija i jačanju povjerenja javnosti tokom izbora.

Izbori  u Crnoj Gori

Crna Gora primjenjuje proporcionalni izborni sistem, što znači da se mandati raspoređuju srazmjerno broju glasova koje dobije svaka izborna lista. Skupština broji 81 poslanika i poslanicu. Parlamentarni izbori se održavaju svake četiri godine, dok se predsjednički izbori održavaju svakih pet godina. Lokalni izbori takođe se sprovode po proporcionalnom sistemu, ali se ne organizuju istog dana u svim opštinama. Građani glasaju za izborne liste, a ne za pojedinačne kandidate. Lista mora osvojiti najmanje 3% glasova na nacionalnom nivou da bi učestvovala u raspodjeli mandata.

Za pripadnike manjinskih naroda koji čine manje od 15% ukupnog stanovništva važe posebna pravila, koja pod određenim uslovima omogućavaju dobijanje mandata i sa manje od 3% glasova. Zakonom je propisano da najmanje 30% kandidata na izbornoj listi moraju biti žene.

U Crnoj Gori redovni državni i lokalni izbori se održavaju jednom u četiri godine a predsjednički svake pete godine. Lokalni izbori se održavaju u zavisnosti od opštine do opštine, iako ima zahtjeva da se objedine i da budu u jednom danu, za sada nema najava da bi se zakon u tom smislu mogao izmijeniti. 

Pravo glasa na izborima za poslanike i odbornike imaju punoljetni građani koji imaju crnogorsko državljanstvo, lokalno prebivalište i koji su upisani u birački spisak. Izbori se uvijek održavaju nedjeljom, osim u slučaju ponavljanja na određenom biračkom mjestu, kada mogu biti održani i radnim danom. 

Birač može glasati van biračkog mjesta putem pisma ukoliko zbog starosti, invaliditeta, bolničkog ili kućnog liječenja nije u mogućnosti da glasa na biračkom mjestu na kojem je upisan u izvod iz biračkog spiska. Zahtjev za glasanje putem pisma mora piti dostavljan biračkom odboru najkasnije do 13 časova na dan izbora. Crnogorsko zakonodavstvo ne predviđa mogućnost glasanja birača u inostranstvu.